Boatarde, ha’u nia maun-alin sira iha Kristu.
Ha’u laos atu fó homilia. Ha’u sei fahe reflesaun deit. Naruk karik, nune’e prepara atu toba.
Ne’e laos klas, ne’e duni ha’u sei la bá besik imi atu hakilar. La iha lori ba tribunal. OK…ok mos hotu tiha ona. La iha so you have that one.
Ha’u komeza ho tamba sa mak ha’u mai to’o iha Timor-Leste?
The Beginning
Komeza ho koalia halimar. Jezuita Timor-oan sira iha Filipina, dada ha’u atu voluntário mai Timor. Ha’u la kohi.
Timor Leste, dook teb-tebes. Ha’u la hatene lingua. Ha’u seidauk sai bá rai liur. Ha’u la hanoin atu sai missioneiro. Ha’u senti lakon buat barak. Lista naruk kona ba ha’u nia preokupasaun.
To’o ha’u komeza husu ha’u nia aan: Tamba sa mak ha’u Jezuita? Resposta barak. Ha’u le dokumento oi-oin. Maibe buat nebe kona ha’u nia fuan mak sai hanesan haruka ba misaun, ba fatin nebe ha’u la konhese, tuir ezemplu São Francisco Xavier. Ha’u monu ho ideia ida ne’e no ha’u komeza de’ut hodi ha’u nia hakaran atu taan ha’u nia aan ba misaun.
Ikus liu, ha’u hakerek surat atu voluntario mai Timor se presiza ema. Amo Boot la resposta,
maibe ha’u komeza prepara ona, aprende lingua Portuguesa, lee buat barak kona ba Timor. , liu-liu kona ba edukasaun, historia no kultura. Iha ha’u nia hanoin, misaun ida ne’e atu haluan ha’u nia esperiencia no konhesementu kona ba moris Jesuita—bá misaun.
Frater EJ, nia nebe atu troka ha’u, uluk nia husu ha’u, “Robert, ita boot nia agenda atu voluntario ba Timor saida?” Ha’u la resposta kedas maibe iha ha’u nia fuan, tamba ha’u ema edukador ida, ha’u gosta deit atu hanorin. Ha’u prepara ba Ingles, Fisika, Kimia, Biologi no maski
Religião. Amo Edu hakerek iha email, “mai deit no hare.” Ha’u prepara ba buat saida deit, importante mak iha eskola. Ha’u hetan Ingles, maski ha’u nia treinamentu iha Ciencias Naturais, lingua mak la permite. Maibe ha’u la triste, tamba Amo Edu mos husu ha’u kaer Guidance Center. Ha’u tauk atu komeza formal tamba se mak kontinua? Mana Sara mai ajuda ha’u. Programa Guidance Center deficil ba oin karik maibe buat ne’e esperiencia diak teb-tebes ba ha’u. Iha neba ha’u hetan klean liu tan Maromak nia bolu ba ha’u atu sai Amo. Iha retiru no rekoleksaun sira mak ha’u senti katak Maromak bolu ha’u laos atu hanorin iha klas deit. Konsolasaun barak mak ha’u hetan iha tempu nebe ha’u hamutuk ho imi, ha’u nia estudante doben sira. Imi nia mataben halo ha’u triste. Imi nia oin midar fó kmanek mai ha’u.
Arrival in East Timor
Iha primeiru la facil. Mai to’o Dili, loron rua deit, krize mosu kedan. Ha’u ho Frater Agus la hetan Tetum class. Serbisu barak no konfuzaun. Ha’u hanorin kedan atu troka Amo Hermes. Ami
tau-matan refujiadu sira iha Taibessi. Kilat tarutu nafatin. Isu-isu barak. Ha’u nia embaixada konvida ha’u fila ba uma. Iha tempu neba, ha’u hanoin atu tenki kalma no la bele murmura, tamba ha’u aan-rasik mak voluntario mai Timor. La iha mak forsa ha’u. Buat ne’e komeza ho koalia halimar deit. Ha’u simu, ha’u tenki hamriik, tuir ha’u nia liafuan. Iha silencio, ha’u tauk, maibe fiar metin nafatin. Ha’u fiar deit katak Maromak mak bolu ha’u, ne’e duni nia mak atu tau matan ba ha’u.
Tuir saida mak ha’u lee no rona, iha buat barak nebe tenki halo atu desinvolve sistema edukasaun
Timor-Leste nian. Uluk, ha’u iha ideia bara-barak. Ikus mai, ha’u aprende atu simu realidade katak buat sira ne’e tenki foti neneik-neneik no ita presiza ema barak atu serbisu hamutuk. Importante mak ita senti no haree tiha ona katak presiza desinvolve duni, maski hetan konfuzaun no senti deficil hela.
The Challenges
La facil ba ha’u tamba ha’u la bele lori kedas saida mak ha’u hatene no uza iha Filipina. Kontexto no situasaun besik maibe la hanesan. Ha’u nia maluk Jezuita ida, fó lia menon ba ha’u atu kaer “learner’s
attitude” no haraik-aan atu simu katak ha’u la hatene buat barak. Ha’u tenki aprende loron-loron—loke ha’u nia fuan ho neon, simu povu sira nia kontexto, no hein atu bele mihi mehi boot barak hamutuk ho sira.
Ha’u nia moris iha CSJ hetan tantangan barak maibe buat sira ne’e mos hakunu ha’u nia fuan—desinvolve ha’u nia aan no ha’u aprende halo buat barak maski la iha superior nebe atu dikta bebeik-bebeik saida mak ha’u tenki halo. Ha’u hetan liberdade atu halo ha’u nia misaun
tuir ha’u nia istilo no kreatividade. Ha’u hetan opurtunidade barak atu halo discernimentu. Ne’e mak estagío—koko moris Jezuita iha serbisu apostoladu.
Maski desafio no difikuldades barak, to’o dala ruma mos senti lakon, buat nebe halo ha’u ba oin mak realizasaun ida katak ha’u nia apostoladu laos kona ba ha’u nia suseso. Ne’e kona ba serbisu ba Maromak nia gloria. Ne’e kona ba taan aan atu realiza Maromak nia planu no promesa. Ho buat ne’e ha’u senti k’man atu husik imi no fila ba ha’u nia rai doben. Iha Filipina, ami mos iha buat barak atu preokupa. Ita fiar deit katak Maromak sei tau matan ba ita tinan ba tinan.
Iha punto ida ne’e, ha’u hakarak hatoo ha’u nia lia fuan agredeceminto:
Message to the
CSJ Community
Class 3
Imi mak Klas 1 nebe simu diak ha’u iha Sanyos. Iha tempu krize, dala ruma imi bolu ha’u atu
hanorin Ingles ba imi. Ikus mai, barak mak sai membro English Club nian. Barak tebes iha primeiru, depois loron ba loron, ida-idak lakon, la mosu tiha ona, hela deit mak hanesan Victorino, Natalia, Olandina, Villibruno, Sixtus, Chang, Honorio de Maubara, Clementina, Joao Paulo, Freddie, Joao Baldoi, Maria Angela, Marlinda, Marcos, Akuing no seluk tan.
Tamba ita haree malu diak tiha ona, ha’u gosta teb-tebes atu hanorin imi Ingles iha Klas 2, maibe Amo Edu iha planu seluk, ha’u tuir deit. Ha’u triste no imi balu mos frustrase, maibe ha’u hanoin ne’e mak desisaun terbaik. Tamba ita hasoru fali iha Klas 3, ha’u hatene liu tan tiha ona atu oinsa
no saida mak hanorin imi.
Imi barak mak sai ha’u nia bainaka iha Guidance Center. Ha’u iha lista, maibe imi la lika tauk tamba
ha’u ba dook tiha ona no ha’u sei subar deit imi nia segredo sagrado. Obrigadu ba imi nia fiar no konfiansa ba ha’u. Dala barak, ha’u la hatene resposta saida, ha’u koko deit atu akompanhia imi. Ha’u kontente tebes haree imi bá oin, oin midar kecil, no manan iha moris. Agora, imi besik
remata ona. Ha’u triste los atu la bele haree imi nia hakilar ho ksolok iha imi nia Graduation Day. Ita
hotu-hotu hamutuk iha rekoleksaun no hamutuk mos iha retiru. Ha’u sei la haluha ita nia recordação iha Dare. Iha loron tulo nebe imi de’ut malu ho Na’i, imi hetan buat barak nebe fó imi esperança ho Maromak nia moruk domin. Dokumento sira iha Amo Quyen. Imi sei simu iha Graduation Day.
Class 2
Tamba ha’u hanorin imi Ingles iha Klas 1, ha’u konhese imi. Ha’u kontente no triste atu haree imi. Kontente tanba imi boot ona, kaer responsibilidade, no hatene dalan moris Sanyos nian tiha ona. Triste tamba ha’u nia labarik bonita no bonitu sira sai feto no mane klosan tiha ona. Serbisu barak demais tiha ona—estudu, extra-kurikular no ekstra buat domin-domin nian. Ne’e mak sira balu ba tribunal domin tiha ona.
Imi fó hanoin ha’u ba ha’u nia estudante sira uluk iha Filipina, tinan 10 liu ba. Agora sira doutor, advogadu, enginheiro, professor no selu-seluk tan. Ha’u reza atu imi mos sai hanesan Doutor Rui, Engineer Aboy, Primeira Ministra Maria ABG, Presidente da Liga Futebol Internacional Senhor Mateus Ferrao no Ministra Edukasaun Doutora Albertina.
Class 1
Ha’u hanorin Klas 1 D no 1 E deit, maibe barak mak membro English Club. Balu mos tama iha Guidance Center. Ha’u hakbesik liu tan ba imi maibe oras la to’o no ha’u la kohi sai katuas lalais. Hanoin barak demais. La buat ida, Amo, Frater, Mestra no Mestri sira seluk prontu atu akompanhia imi. Obrigadu ba imi nia konfiansa ba ha’u.
Ba ha’u nia favorito sira iha klas, ha’u nia labarik kecil sira, imi hotu-hotu mak ne’e, ha’u la lika temi naran, obrigadu barak no deskulpa se ha’u hakilar no hamoe imi.
Loron ida, estudante ida nebe hetan problema eskola barak, husu ha’u: “Frater, tamba sa mak eskola la kohi ajuda ami?” Ha’u laran kanek no triste maibe ha’u husu fali ba nia, “Alin, o fo
lisensa ka lae atu eskola ajuda o?” Nia la bele resposta. Nia nonook. Ami iha CSJ, la iha intensaun seluk, forma deit imi atu sai “men and wome with and for others.” Ami hadomi imi maibe imi konkorda ka lae? Ha’u nia reza ba Klas 1 sira, atu keta estraga imi nia tempu iha Sanyos, hadomi Sanyos no fó fatin ba Sanyos atu hadomi imi, atu lori imi ba diak nebe imi bele ba.
Ha’u mos agradese ba alumni sira nebe marka sira nia presença ohin loron. Ita sei kontinua iha worldwideweb.
Klas 1,
2, 3
Ba imi hotu-hotu, estuda makaas. Aprende husi ema seluk sira nia esperiencia. Nunka senti lakon esperança to’o imi halo buat hotu tiha ona. Aprende hamnasa ba imi nia hasala kiik sira. Tanis, ne’e
diak atu hamoos imi nia matan. Hamnasa, ne’e diak liu ba imi nia saude. Servisu no reza loron-loron.
IPA, IPS, ou IPL, la importante. Importante mak imi sai Sanyos alumni sertifikado.
Saida mak imi nia jurusan, imi bele hetan suseso barak no bele sai ema-boot. Mihi mehi boot barak. Hatene imi nia missaun no visaun. Buka posibilidade sira. Koko no keta senti lakon. Reza no husu graça perceverança. Halo servisu no keta moe atu komeza iha kraik. Suseso nebe midar teb-tebes mak suseso nebe ita hetan liu husi ita nia kosar been.
CSJ Teachers
Agora, ha’u foti tempu ida ne’e atu hatoo ha’u nia agradeceminto ba mestri no mestra sira iha CSJ. Sira nebe sai ha’u nia belun no simu ha’u ho laran luak. Ha’u kontente teb-tebes hasoru no serbisu hamutuk ho imi. Obrigadu barak ba koalia halimar, konta historia, muzika, no hahan sira nebe ita fahe malu hamutuk. Obrigadu, tamba imi simu ha’u iha imi nia
moris.
Obrigadu ba ha’u nia hanesan alin feto sira: Ibu Novi, Mana Nata, Mana Sandra, Sara, Elvira, Ibu Elis Nuning, Ceci, Cinta, no Carla. Ibu Novi mak primeiru koalia halimar ho ha’u. Mana Nata mak simu ha’u hanesan bainaka. Mana Sandra mak koalia barak no hanorin barak ba ha’u kona ba Tetum. Sara mak akompanhia metin ho ha’u iha Guidance Center. Elvira mak simu no foti ha’u nia knar iha Timor Aid. Obrigadu!
Obrigadu ba ha’u nia hanesan alin mane sira: Mestri Xisto Soares, Mestri Estaquio, Mequi, Mestri Xisto Viana, Pak Yus, Pak Fuca, Mestri Gil, Efrem, Almerio, Mestri Teodoro no Mestri Nico. Ha’u ho Mestri Estaquio halo argumento no diskusaun barak kona ba procesu pendidikan. Ha’u husu Pak Estaquio atu kontinua no ajuda ami lori Sanyos ba oin.
Obrigadu ba ha’u nia hanesan maun sira: Mestri Gilberto, Maun Agus, Mestri Teofilo, no Pak Paul.
Obrigadu ba ha’u nia hanesan BIIN sira: Ibu Lucy, Ibu Elisabeth, Ibu Tuty, no Ibu Maria. Sira la koalia barak, maibe wainhira ha’u tama iha Ruang Guru, ha’u senti deit sira nia atensaun.
Obrigadu ba ha’u nia hanesan MAUN BOOT sira: Pak Saver, Pak Joaquim, Pak Tom, no Pak Sabino. Maun sira ne’e sai hanesan ha’u nia matadalan no hanorin ha’u buat barak kona ba Sanyos no Timor. Sira hanesan rin Sanyos nian.
Obrigadu ba ha’u nia hanesan INAN sira: Madre Helmi no Madre Fidelis. Obrigadu ba hahan no ba imi nia presenca nebe silencio maibe nakunu ho domin.
Obrigadu ba mestri no mestra sira hotu, ba Mestra Lingua Portuguesa sira, deskulpa boot tamba ha’u ladun dekor imi nia naran maibe imi oin midar nafatin ba ha’u.
Obrigadu barak no ha’u husu deskulpa se dala ruma ha’u nia lia fuan no hahalok sira la kona iha imi nia laran..Iha Sanyos ita hanesan familia boot ida. Ita hanesan komunidade edukador eskola Jezuita nian. La’o no serbisu hamutuk atu eduka Timor nia futuru.
Jesuits
Of course, ha’u la bele haluha ha’u nia hanesan APA iha Sanyos. Ha’u agradese teb-tebes ba Amo
Edu nia fiar no konfiansa ba ha’u. Nia fó tempu atu rona ha’u nia hanoin ideal no sugestaun sira. Depois de tinan rua, ha’u bele komprende tiha ona tamba sa mak iha buat fundamental pendidikan
nian ita seidauk halo metin iha Sanyos. Ha’u hatene no ha’u haree rasik, Amo Edu iha “fire for magis and excellence,” maibe situasaun la koopera. Dala ruma mesak, Amo Edu kaer buat barak nebe todan atu Sanyos bele ba oin deit, atu iha buat ruma akontese nebe diak no
furak.
Hau agradese ba Amo Quyen ba nia liafuan hanesan ne’e: “Robert, focus ba o nia tempu ho estudante sira. Hetan ksolok iha o nia estagio. Husik ami tau matan ba buat administrasaun no selu-seluk tan.” Ha’u hetan k’man tamba uluk ha’u hanoin barak no senti kiik iha tantangan boot nia laran, liu-liu kona ba prosesu edukasaun nian. Amo Quyen fó razaun ba ha’u atu hela iha prezente, atu tuir ha’u nia misaun hanesan halo estagío, halo relasaun, relasaun sira nebe halo ha’u ema, sarani no Jezuita klean liu tan.
Ha’u agradese ba Frater Agus no Frater Eugene. Ha’u ho Frater Agus, estuda no serbisu hamutuk iha tinan 4 nia laran tiha ona, husi Arrupe International Residence iha Manila, depois iha CSJ. Obrigadu barak ba imi nia suporta no ajuda hanesan kolega no belun.
GOD
Above all, ha’u agradese teb-tebes ba Na’i Maromak nebe halo buat hotu-hotu sira ne’e sai realidade.
Ha’u fila ba Filipina atu kontinua estuda Teologia. Ha’u nia fuan triste maibe nakunu mos ho agradeceminto no ksolok tamba ha’u hetan graça no bensaun barak. Senti deficil primeiru, maibe agora ha’u bá, ha’u senti ha’u husik uma, fatin no ema sira nebe ha’u rai tiha ona ha’u nia
fuan. Maibe hanesan Jezuita ida, ha’u nia misaun sei kontinua, no hanesan Santu Agustin dehan, “ita nia fuan nafatin la hetan kmanek to’o ita tau ita nia fuan ba Na’i.”
Ne’e mak pontu iha evanglehu ohin loron: “Imi laran keta taridu resin. Imi fiar Maromak fiar mos Ha’u. Iha Ha’u Aman nia uma iha fatin wain.” Ne’e mak Jezus nia promesa. Nia halo promesa ida ne’e ho ha’u antes ha’u mai iha Timor. Ne’e mak ha’u gosta teb-tebes hananu, “Do not be afraid I am with you. I have called you each by name. Come and follow me. I will bring you home. I love you and you are mine.”
Ha’u hanoin buat barak, komplikado no hetan konfuzaun, to’o ha’u aprende entrega ha’u nia
moris tomak ba Maromak. Ha’u husu nia atu buka fatin ba ha’u. Los duni Jezus prepara fatin tiha ona. Iha krize nia laran, povu sira fiar metin nafatin no ta’u sira nia esperança ba Maromak. Buat ne’e halo ha’u senti ha’u iha fatin iha ne’e.
Iha evangelhu ohin loron, Jezus hatete ba eskolante sira: “Ha’u ne’e dalan, lialos no moris. Ema ida la liu karik housi Ha’u, nia la bele hakbesik Ha’u Aman.” Jezus tau nia moris atu hadomi nia Aman. Buat hotu-hotu nia halo—ministerio no milagre sira—hatudu nia hakaran atu halo tuir Maromak nia planu. Nia fokus atu hadomi Maromak no maluk sira. Ne’e mak realizasaun ida nebe ha’u simu klean liu tan iha CSJ. Ne’e mak dala ruma, estudante sira husu ha’u, “Frater, tamba sa mak ita boot oin midar hela?” Maski problema barak, senti triste no hanoin barak, ha’u koko deit atu husik hotu-hotu no halo-sentru Maromak iha ha’u nia moris. Entrega hotu-hotu
ba Maromak. Tamba se ha’u deit, sala nain no frakeza barak, ha’u la bele. Ikus mai, ha’u bele hananu, “You raise me up, so I can stand on mountains; You raise me up, to walk on stormy
seas; I am strong, when I am on your shoulders; You raise me up… To more than
I can be.”
Semana oin mai, iha oras hanesan agora dau-daun, ha’u sei fila ba Filipina. Ha’u hakarak hela tempu naruk liu tan, maski atu remata tinan eskola deit, maibe ha’u nia orario la permite. Tinan rua badak teb-tebes. Ha’u tenki fila no kontinua ha’u nia estudu. Tempu naruk ou badak, la importante, importante mak ita hetan ksolok hamutuk iha tempu nebe ita fahe ona, ita krea recordação barak nebe matan la haree, recordação nebe ita rai hela iha ita nia fuan.
Ita reza ba malu. Ha’u husu imi reza ba ha’u atu sai Amo no bele tuir metin nafatin Maromak nia bolu ba ha’u. Ha’u nia reza mak Jezuita sira bele hetan fatin foun tiha ona, mestre no mestra sira sai matenek liu tan, no alunos sira sai badinas liu tan.
Ikus liu, ha’u konvida imi atu ita kontinua tau ita nia fiar no konfiança iha Na’i Jesus Kristu nebe ita nia dalan, lia loos no moris. Amen.














